Ngootaagu- Demokaraasi- nuunɗal nder renndo

Duƴƴorde Mbinndee min Njuɓɓudi


العربية - Français

Njiylo-ɗee nder sit he

Duƴƴorde ] Konngol Hooreejo leydi 27 suwee 2007 ] [ Bayyinaango yowitiingo e konngol 26 suwee 2007 ]

Bayyinaango yowitiingo e konngol 26 suwee 2007


Bayyinaango

 Nyalnde aljumaa 27 suwee 2007 Siidi Muhammed wul Seek Abdallaahi, hooreejo leydi ndi, habrii, e nder diskuur keewɗo faayiida mo o huccitini e ɓesngu he, ummanagol gartirgol taccinanooɓe e moolinooɓe caggal kewkewe 1989-1991. O haɓrii kadi wonde kala ɓe bonannde nde yettinoo maa lomtinane, keɓta denndaangal hakkeeji mum en. Kaaɗoo haala ko jaambaraagal mawngal, tee ina seerti no feewi e ko woowanoo ko.

Hooreejo leydi ndi wiyi kadi ina renndi sunu e denndaangal e tampinanooɓe e ɗeeɗoo kewkewe. O teeŋtinii jojjugol tiiɗtingol ngootaagu ngenndi ndi e nder nuunɗal e potal hakkunde ɓiɗɓe leydi ndi kala e fawaade e doosɗe diine lislaam.

Terɗe Dental Doole Demokaraasi meeɗaa seerde e daranaade ɗeeɗoo piɓle, tee kollitii heen yarlitaare mawnde no feewi ngam tabitingol majje. Ko ɗum tagi, parti amen o ina wondi, no doole mum potirnoo, e miijooji e podooje ɗe mawɗo leydi ndi waɗi e diskuur mum ɗe.

Hannde, ina waɗɗii denndaangal pelle politik, denndaangal dente renndo, denndaangal hoohooɓe, ina waɗɗii ɓesngu ngu no diidorinoo, nanondirde e geɗe ɓurɗe famɗude mbele ɗiiɗoo miijooji e ɗeeɗoo podooje ina tabita.

Kewkewe 1989-1991 ndillinii leydi men no feewi sabu ko taccingol, ndiiwguuji, daayooji kam e warhooreeji bonɗi. Ɓesngu men ina jogii kattanɗe nyawndude denndaangal ɗeeɗoo caɗeele, gootel gootel, tawa ko wondude e teylaare, e nder ngootaagu e kaɓɓondiral, e nder duƴƴal gootal, ngam beldital ngenndi.

Ngam yiilde golle ɗe, cosgol Goomu Ngenndiyankeewu njaajngu, koolniingu, ndokkaangu denndaangal mbaawkaaji e ngalu e kaɓirɗe jonɗe, tawa ko e njiimaandi ardorde hilifaaɓe (Primature) walla ardorde leydi (Présidence de la Républiŋue), ina jojji mbele haala ka e podooje ɗe laatoo golle. Ko e fawaade e miijooji ɗi nguun goomu sakkiti, miijooji dippaaɗi no moƴƴi, nanondiraa e wondude kadi e ballal denndaangal juɓɓule dowla o, daawe tabitingol ɗee podooje ndottetee, tabitinee e nder teylaare e munyal.

Ko ardii fof, jeeyngal ngenndiwal ina foti yuɓɓineede ngam famminde e welditinde ɓerɗe e hakkillaaji Muritaninaaɓe kala, mbele ɓurnooɓe luulndaade ina paama, njaɓa, ngam kadi ittude denndaangal kulhuli e yimɓe ɓe. Sibu beldital ɓiɗɓe ngenndi ndi wonaa njoftiigu, ko gartirgol hoolaare e nanngondiral ngam danndude Muritani men denndaaɗo e dow nuunɗal e dow kadi ko waawi tabitde. Foti ko wonande yimɓe fof fartaŋŋe haalde miijooji mum en, addude ballal mum en, walla nii hollitde luulndagol mum en walla sikkitaare mum en – gooto kala ina foti ɗaɓɓireede daraade darnde foti daraade nde, ngam beldital ngenndiwal. Ko ɗum danndata, deeƴna leydi men, wootiɗina ɗum, sibu juumtugol ko huccanaa ko ina hatojini e teylaare e nanondiral jaajngal. Haa teeŋti noon kadi, e nder aduna hannde o, kala ɓesngu ngu tamanaani hoore mum fiyakuuji mum so reenaaki, leyɗe mawɗe ɗe mbaɗtata ɗum ko kuutorgal tawi ko e nafooje mum en keriiɗe. Nde tawnoo noon ndontu-ɗen hannde ko njuɓɓudi laamu ndi heedaani sara e bonanndeeji baɗnooɗi ɗi, ina waɗɗii laamiiɓe ɓe tabitinde ko aldaa e leefre haalaa ka e podooje hooreejo leydi ndi.

Ngonka taccinanooɓe ɓe, kam e Muritaninaaɓe mooliiɓe ɓe kam e denndaangal loranooɓe ɓe ina foti ɓeteede, soklaaji maɓɓe e ngoƴaaji maɓɓe nganndee, haa teeŋti noon kadi e yiɗde maɓɓe anndee, sibu ko kamɓe haala ka ɓuri toɗɗaade.

Eɗen poti kadi yettude leydi Senegaal e leydi Maali kam e denndaangal leyɗe e pelle adunankooje ballitnooɗe ɓiɗɓe yummiraaɓe men ɓe, ballal ngal ɓe njogori jokkude addande en e ɗiiɗoo sahaaji caɗtuɗi.

Hooreejo leydi ndi haalii kadi geɗal goɗngal, ko yowitii e macungaagu. UFP ina weltii e miijooji e podooje ɗe mawɗo ndi waɗi ɗe, jowitiiɗe e mumtugol ndee huunde ɓurnde fof jaasde, battinnde haa hannde e renndo men. Ngenndi ndii fof ina foti yiylanaade ngalɗoo geɗal safaruuji moƴƴi, paamondiraaɗi, mbele eɗen mbaawa mumtude ɗum.

UFP ina nodda denndaangal Muritaninaaɓe, haa arti noon e ɓurɓe faamde caɗtugol daawal kuccanangal ngal mbele yimɓe fof ina njooɗodoo, ngostondira miijooji ngam wallitde juumtugol ngalɗoo gollal daartiyankeewal, so beldital ngenndi.

 Nuwaasoot nyalnde 2 sulyee 2007                                            Ardorde UFP


Duƴƴorde ] Konngol Hooreejo leydi 27 suwee 2007 ] [ Bayyinaango yowitiingo e konngol 26 suwee 2007 ]

Hakkeeji kala wonande DDD (Dental Doole Demokaraasi) © 2005

So won naamne walla wasiyaaji njogi-ɗon, njokkondiree e infos@ufpweb.org